Hrvatska · tehnologija
U laboratoriju u Zagrebu tim mladih istraživača postavio je AI pred izazov koji je zadavao jedinstvenu granicu: raditi isključivo s podacima starijim od 1900. godine i otkriti pukotine tadašnje fizike. Cilj? Provjeriti može li se algoritam samostalno domisliti teorije relativnosti bez ikakvih modernih referenci.
Eksperiment je započeo kada su programerima iz startupa QuantumByte iz Splita izrezali sve informacije objavljene nakon kraja 19. stoljeća. AI je dobila pristup klasičnim radovima Michaela Faradaya, Jamesa Clerka Maxwella i, naravno, Albertovim radovima iz 1905., ali bez ikakvih sažetaka ili modernih interpretacija. Zadatak je bio jasniji: otkriti gdje tradicionalna mehanika ne uspijeva objasniti eksperimentalne rezultate iz tog razdoblja.
Prva faza otkrila je da AI počinje postavljati pitanja o brzinama svjetlosti i njihovom očuvanju u različitim referentnim okvirima. Bez pristupa Einsteinovoj originalnoj formulaciji, algoritam je samostalno generirao hipotezu da bi se zakoni kretanja mogli prilagoditi kada se brzina približi svjetlosnoj, što je precizno odražavalo temeljni princip specijalne relativnosti.
Ukratko
- AI je radila s podacima do 1900. godine - Identificirala je nedostatke klasične mehanike - Samostalno je predložila koncept relativističkih zakona - Eksperiment otvara nova pitanja o kreativnosti strojeva u fundamentalnoj fizici
Rezultat je iznenadio i skeptike i entuzijaste. Iako AI nije koristila Einsteinove jednadžbe, njen matematički model predložio je korekcije u Newtonovim zakonima koji su se podudarali s eksperimentalnim podacima iz Michelson-Morley eksperimenta. To je, prema riječima voditelja projekta dr. Marka Horvata, "prvi put da se algoritam, bez ikakvih vanjskih podataka, približi jednoj od najrevolucionarnijih teorija 20. stoljeća".
'Ako AI može sama otkriti relativnost, zamislite što još može postići kad joj otvorimo vrata savremene znanosti' - dr. Marko Horvat, direktor istraživanja u QuantumByteu
Za balkanske tehnološke hubove i startupove, eksperiment predstavlja signal da se lokalne AI inicijative mogu natjecati na najvišoj razini. Univerziteti u Zagrebu, Splitu i Mostaru već planiraju integrirati slične izazove u svoje kurikulume, a investitori iz regije pokazuju sve veći interes za projekte koji spajaju duboku znanstvenu analizu i praktične primjene.
Za Balkan zajednicu
- Potaknite suradnju između akademske zajednice i startup ekosustava - Organizirajte hackathone s temama iz fundamentalne znanosti - Iskoristite otvorene podatke iz javnih arhiva za treniranje AI modela
Konačno, test nije samo dokaz da AI može "razmišljati" o fizici; to je i poziv na odgovorno razvijanje tehnologije. Dok se Balkan pozicionira kao regija koja može proizvesti svjetske AI inovacije, važno je osigurati transparentnost, etičke smjernice i dugoročnu podršku za istraživače koji se usude postaviti najteža pitanja znanosti.