Hrvatska · tehnologija
Astronomi su pomoću naprednih računalnih simulacija otkrili da sudbina Venerinog potencijalnog mjeseca ovisi o brzini njenog rotiranja odmah nakon formiranja - i to otkriće otvara nova pitanja za balkanske tehnološke timove koji razvijaju superračunala i algoritme za svemirsku fiziku.
U istraživanju objavljenom na BUG.hr, tim iz Europe, uključujući stručnjake s Hrvatskog instituta za fiziku, koristio je petodnevni run na superračunalu u Zagrebu kako bi modelirao dinamičke procese koji su se odvijali prije više od 4,5 milijardi godina. Simulacije su pokazale da je Venera, za razliku od Zemlje, imala znatno bržu rotaciju u ranim fazama, što je uzrokovalo da se potencijalni satelit, formiran iz istog protoplanetarnog diska, izmakne iz Venerine gravitacije i postane slobodni putnik.
Ključni parametar bio je tzv. kritični period rotacije - prag iznad kojeg se bilo koji satelit razbija ili izbacuje iz orbite. Kada je Venera okretala brzinom od oko 20 sati po rotaciji, gravitacijski udarci su bili previše snažni da zadrže mjesec u stabilnoj putanji. Ako bi se planet rotirao sporije, mjesec bi mogao ostati, baš kao što se to dogodilo s našom Zemljom.
Ukratko
- Venera se u ranim milijardama godina okretala brže od 24 sata. - Brza rotacija destabilizira svaki potencijalni satelit. - Simulacije su provedene na hrvatskom superračunalu, koristeći 256 CPU jezgri i 1,2 TB RAM-a.
Ovaj rezultat mijenja dugogodišnje pretpostavke o planetarnim sustavima. Do sada su znanstvenici smatrali da Venerin nedostatak mjeseca proizlazi iz nedostatka materijala u blizini ili iz destruktivnih sudara. Sada se čini da je dinamika rotacije jedini odlučujući faktor, što otvara nove smjerove istraživanja u području planetarne evolucije.
"Naš rad pokazuje da i najmanja promjena u početnoj brzini rotacije može imati kosmičke posljedice," izjavio je dr. Marko Petrović, voditelj simulacije.
Za balkansku tech scenu, ova studija nije samo astronomska curiosita - ona demonstrira kako se lokalne HPC kapacitete mogu koristiti za svjetski relevantna istraživanja. Startupovi iz Zagreba i Splita, koji razvijaju alate za paralelno procesiranje, već su u pregovorima s europskim svemirskim agencijama kako bi svoje klastere prilagodili sličnim simulacijama.
Za Balkan zajednicu
Iskoristite otvorene podatke iz ove studije za razvoj vlastitih modela. Hrvatski Institut za istraživanje svemira planira organizirati radionicu u Beogradu gdje će se demonstrirati kako postaviti sličnu simulaciju na lokalnim serverima.
Ako se Balkan nastavi pozicionirati kao regija s vrhunskim računalnim resursima, ovakvi projekti mogu privući dodatna sredstva iz EU fondova i potaknuti nove kolaboracije između sveučilišta, istraživačkih centara i privatnog sektora. Venerina priča o nedostatku mjeseca možda će postati simbol kako i najkompleksniji svemirski izazovi mogu imati svoje korijene u lokalnoj tehnološkoj inovaciji.